informator o radu

služba za medicinu rada

uverenja

sistematski

kontrolni pregledi

obuka za pruzanje prve pomoci2

radioloska

jonizujuce-zracenje

toksikoloska

rizik

merenja rad sredini

lice za bezbednost

rczpzrm

menadzerski pregled

komunalna policija

banner3optimize

Gostovanje Prof. dr Jovice Jovanovića na TV Bellae Amie u emisiji IZMEĐU REDOVA

Slika m Dana 11.02.2022. godine na TV Bellae Amie u emisiji IZMEĐU REDOVA gostovao je prof dr Jovica Jovanović, pomoćnik direktora za medicinska pitanja Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Niš i govorio na temu uticaja NATO agresije na nastajanje malignih bolesti u Srbiji. Na samom početku je istakao da je NATO bombardovanje Republike Srbije 1999. godine, prema indikatorima devastirane životne sredine, imalo i da ima velike ekološke posledice.

U Srbiji je bombardovanje zapamćeno pod dva naziva „NATO agresija“ i „Milosrdni anđeo“. Nakon 79 dana bombardovanja izvršeno je 2.300 udara na 995 objekata širom teritorije SRJ (Srbije i Crne Gore), a najvećim delom Republike Srbije, nanete su nesagledive posledice na životnu sredinu.Prilikom bombardovanja Novog Sada, pored rušenja sva tri mosta na Dunavu, glavna meta bila je rafinerija nafte koja je bila napadnuta 12 puta sa preko 250 projektila. Prema proceni stručnjaka iz rafinerije Novi Sad od 73.569 t nafte, izgorelo je 90%, izliveno je na zemljište 9,9%, dok je izliveno u kolektor i dospelo u Dunav 0,1%
Velika šteta životnoj sredini Republike Srbije načinjena je i upotrebom municije sa osiromašenim uranijumom. U toku bombardovanja, prema podacima iz zapadnih izvora, korišćena je isključivo municija kalibra 30 mm u kojoj se nalazi 298 g osiromašenog uranijuma Prema podacima NATO -a na srpsku jnužnu pokrajinu, naročito prema granici sa Albanijom, ispaljeno je oko 30 hiljada projektila sa osiromašenim uranijumom, 2500 u užoj Srbiji i oko 300 projektila u Crnoj Gori (Rt Arza).Povećana radioaktivnost zabeležena je na lokalitetima “Pljačkovica”, severno od Vranja, “Borovac” (dve lokacije), južno od Bujanovca, “Čerenovac” (dve lokacije), jugozapadno od Bujanovca, “Bratoselce”, severoistočno od Preševa i “Reljan”, istočno od Preševa u Srbiji, odnosno lokalitet “Arza” na poluostrvu Luštica u Crnoj Gori, u blizini plaže “Žanjice”. S druge strane, najintenzivnija dejstva ovom municijom bila su u oblastima oko Prizrena, Đakovice, Dečana, Uroševca i Đurakovca. Na nekim lokacijama , kao što je Pljačkovica, zabeležena je 1.100 puta veća radioaktivnost od prirodne. Procenjuje se da se količina osiromašenog uranijuma dispergovanog u životnu sredinu kreće od 8,5 do 11 tona.
Izuzetne posledice za devastaciju i zagađenje životne sredine imalo je bombardovanje industrijskih lokacija: rafinerija nafte u Novom Sadu, toplana „Novi Beograd“ u Beogradu, TE „Kolubara“ – Veliki Crljeni u selu Poljane u okolini Beograda, fabrika mineralnih đubriva „HIP – Azotara“, „HIP Petrohemija“ i „Rafinerija nafte“ u Pančevu, skladište „Jugopetrol“ u Prahovu, skladište naftnih derivata „Jugopetrol“ i trafostanica „Elektroistok“ u Boru, fabrika automobila „Zastava“ u Kragujevcu, skladište „Beopetrol“ u Bogutovcu u okolini Kraljeva i trafostanica „Elektroistok“ u Nišu.
Prilikom bombardovanja Novog Sada, pored rušenja sva tri mosta na Dunavu, glavna meta bila je rafinerija nafte koja je bila napadnuta 12 puta sa preko 250 projektila. Prema proceni stručnjaka iz rafinerije Novi Sad od 73.569 t nafte, izgorelo je 90%, izliveno je na zemljište 9,9%, dok je izliveno u kolektor i dospelo u Dunav 0,1% . Bombardovanjem skladišta Jugopetrola uništeno je 2.500 m³ mazuta u tri rezervoara za mazut, od čega se deo zadržao u prihvatnim bazenima, deo je istekao u podzemne vode, a deo je izgoreo. Prilikom uništavanja skladišta otpadnog materijala sa 5 tona transformatorskog ulja i oko 120 tona motornog ulja, nastao je požar koji je trajao 26 sati. U toku bombardovanja ovog industrijskog objekta uništeno je oko 975 tona mazuta, 507 tona dizel goriva i 41 tona motornog benzina.
U neposrednoj blizini grada Niša, na putu za Nišku Banju, se nalazi trafo-stanica „Elektroistok“. Ona je razorena granatiranjem 2-og, 13-og i 22-og maja 1999. godine. Tom prilikom je izliveno 63 tona transformatorskog ulja koje je najvećim delom izgorelo. Manji deo ulja je otišao u podzemne vode.
Bombardovanjem naftne, hemijske i petrohemijske industrije, i velikih elektrotrafo postrojenja izazvalo je požare i eksplozije koji su doprineli najvećem stepenu zagađenja vazduha i atmosfere. Pogođena naftna skladišta su dovodila do nekontolisanog ispuštanja dioksida koji se širio oko 1 km oko pogođenog objekta što je mnogo šira zona zagađenosti nego kod klasičnog požara. Pored dioksida, u ovim požarima se emituje i ogromna količina ugljendioksida, kao i posebna grupa opasnih jedinjenja koji nastaju kao proizvod nepotpunog sagorevanja.
Najveće posledice po životnu sredinu ostavilo je bombardovanje ovog industrijskog kompleksa koji čini HIP „Azotara“, „Rafinerija nafte“ i HIP „Petrohemija“.
Pogođena naftna skladišta su dovodila do nekontolisanog ispuštanja dioksida koji se širio oko 1 km oko pogođenog objekta što je mnogo šira zona zagađenosti nego kod klasičnog požara. Pored dioksida, u ovim požarima se emituje i ogromna količina ugljendioksida, ugljen monoksid, fozgen, vinilhlorid monomer, hlorovodonična kiselina i amonijak, kao i posebna grupa opasnih jedinjenja koji nastaju kao proizvod nepotpunog sagorevanja.
Prof dr Jovica Jovanović naglašava da uzimajući u obzir navedene posledice uticaja bombardovanja na atmosferu, vodotokove, zemljište i biodiverzitet, nije teško zaključiti da su iste imale i imaju indirektne i direktne uticaje na čoveka, odnosno stanovništvo. Opasne materije su dospele u vodu, vazduh, zemlju i ušli u lanac ishrane. U naučnoj stručnoj javnosti, posebno medicinskoj, vodi se otvorena polemika o posledicama bombardovanja na stanovništvo teritorije Republike Srbije. Uzimajući u fokus uticaj osiromašenog uranijuma, deo stručnjaka tvrdi da već godinama on uzima danak u Srbiji dok većina stručnjaka smatra da je na povećanje broja malignih bolesti u Srbiji između ostalog imalo uticaja sinergističko dejstvo osiromašenog uranijuma, hemijskih agenasa, socioekonomskih faktora i pretrpljenog stresa.
Prof dr Jovica Jovanović smatra da treba nastaviti epidemiološka ispitivanja na dovoljno velikom uzorku i da će se na osnovu ovih istraživanja doći do naučne istine.
Prof Jovanović smatra da je cilj savremene medicine sprečavanje bolesti i njihovo rano otkrivanje. Dalje ističe da treba intenzivirati prevrentivne preglede svih stanovnika Srbije koji se mogu obaviti preko izabranog lekara ili preko Sližbe medicine rada. Prof dr Jovica Jovanović je naglasio da radnici grada Niša i šireg Regiona mogu preko svojih poslodavaca ugovoriti sistematske i ciljane zdravstvene preglede u službi medicine rada Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Niš, koja već sedam decenija uspešno obavlja sve vrste preventivnih pregleda za rano otkrivanje svih bolesti a posebno malignih.

Emisiju možete pogledati na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=f79rj0l3ex8

 

Covid ambulanta

izabrani lekar 2019

sluzba za spec kons delatnost 2019

zalihe lekova 2019

medicinska oprema 2019

finansijski izvestaj 2019

oglasi javnih nabavki 2019