informator o radu

služba za medicinu rada

uverenja

sistematski

kontrolni pregledi

obuka za pruzanje prve pomoci2

radioloska

jonizujuce-zracenje

toksikoloska

rizik

merenja rad sredini

lice za bezbednost

rczpzrm

menadzerski pregled

komunalna policija

banner3optimize

Selektivna beta-blokada kod pacijenata sa arterijskom hipertenzijom

Selektivna-beta-blokada-kod-pacijenata-sa-arterijskom-hipertenzijom-mDana 25. decembra 2014. godine u velikoj sali Dispanzera Mašinske industrije održano je predavanje sa temom „Selektivna beta-blokada kod pacijenata sa arterijskom hipertenzijom".
Predavač je bio Mr. sci. med. Ljubodrag Radević.

Arterijska hipertenzija je masovna, nezarazna bolest savremenog čovečastva. Prevalenca hipertenzije varira, ali se smatra da iznosi preko 50% kada su granične vrednosti 140/90 mmHg. U našoj zemlji od arterijske hipertenzije boluje nešto više od 28% odraslog stanovništva, u Americi 50 miliona ljudi, a u Kini čak 100 miliona ljudi. Arterijska hipertenzija je kardiovaskularna bolest, ali istovremeno i glavni faktor rizika za kardiovaskularno oboljevanje. Studije ukazuju na činjenicu da se rizik od kardiovaskularnog mortaliteta duplira sa svakim porastom krvnog pritiska i to za 20mmHg sistolnog, odnosno 10mmHg dijastolnog krvnog pritiska i to preko vrednosti od 115/75mmHg. Zato je neophodno da krvni pritisak kod pacijenata bude ispod 140/90mmHg, idealno ispod 120/80mmHg, jer se tako smanjuje rizik za razvoj CVI za 35-40%, IM za 20-25%, a SI za više od 50%. Prema preporukama za lečenje AH, terapiju AH treba sprovoditi prema proceni ukupnog KV rizika, a prema specifičnosti grupe u kojoj se pacijent nalazi i primenjivati individualni princip. Skoro 50 godina beta-blokatori igraju važnu ulogu u lečenju kardiovaskularnih oboljenja. Velike kontrolisane kliničke studije afirmišu beta-blokatore kao lekove koji smanjuju mortalitet u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca i od kongestivne srčane insuficijencije. Podsećamo da je i Nobelova nagrada za medicinu dodeljena I.Black-u, pronalazaču Propranolola. Kardioselektivni beta-blokatori blokiraju samo B1 receptore, u manjim dozama inhibišu samo miokard, a ne deluju na bronhije, arteriole i glikogenolizu u jetri. Time je smanjena mogućnost da u toku njihove primene nastane bronhospazam, periferna vazokonstrikcija i produžena hipoglikemija. Ali kardioselektivnost je relativna i u velikim dozama beta-blokatori deluju na oba podtipa B receptora. To posebno važi za metoprolol i atenolol kod kojih su granične doze kardioselektivnosti oko 100mg. Bisoprolol je selektivniji, a Nebivolol najselektivniji BB. Karvedilol blokira B1,B2 i alfa 1 i ima vazodilatatorno dejstvo, a takođe i antioksidativno svojstvo. Nebivolol je visoko selektivni β1 blokator najnovije generacije sa perifernim oslobađanjem azot-monoksida. Dvostruki način dejstva Nebivolola, u kombinaciji sa oslobađanjem NO-a i najvećom selektivnošću u smislu blokade beta receptora, ima efekat na hemodinamski profil i kardiovaskularni sistem, što je suštinski drugačije u odnosu na prethodne generacije beta blokatora.

 

Covid ambulanta

izabrani lekar 2019

sluzba za spec kons delatnost 2019

zalihe lekova 2019

medicinska oprema 2019

finansijski izvestaj 2019

oglasi javnih nabavki 2019