- Vi ste ovde:
- Aktuelnosti
- Ishrana za zdrav i dugovečan život: aktuelnosti u preporukama
Dana 17. decembra 2014. godine u velikoj sali Dispanzera Mašinske industrije održano je predavanje sa temom „Ishrana za zdrav i dugovečan život: aktuelnosti u preporukama".
Predavač je bila dr. Ivana Šarac.
"Ma ko god bio otac jedne bolesti, nepravilna ishrana joj je majka" (George Herbert, 1593 –1633).
Svesnost o značaju pravilne ishrane u prevenciji i terapiji bolesti nije novina modernog doba, već potiče još iz antičkih vremena. Malo je poznatio da su još u drevnoj Kini, Indiji, Persiji, Egiptu, Izraelu, Grčkoj i Rimu postojale kako generalne preporuke za ishranu, tako i specifične preporuke za ishranu pojedinih kategorija stanovništva radi postizanja optimalnog telesnog razvoja, funkcionisanja i rezultata u radu.
Danas, sa razvojem nauke i tehnologije, sve je veća dostupnost informacija o uticaju ishrane na zdravlje, nutritivnoj vrednosti namirnica i sastavu optimalne dijete. Ipak, neretko postoji nedovoljna selektivnost i kritičnost u objavljivanju novih rezulatata, pogotovu od stane mas-medija, gde se često ima za cilj objavljivanje "bombastičnih" informacija, koje bi privukle pažnju čitalaca, bez zauzimanja obazrivog stava. Nažalost, mnoga objavljena naučna otkrića u oblasti ishrane kasnijim istraživanjima nisu bila potvrđena, tako da još uvek postoji dosta nedoumica i potrebne su dodatne studije. Zbog toga se savetuju "proverene" dijete, bazirane na ishrani populacija koje su dugovečne i sa smanjenom stopom masovnih oboljenja i koje su odolele testu vremena. Zbog toga je potrebno biti obazriv kod usvajanja svih generalnih saveta i preporuka i uvek težiti određivanju lične dijete za svakog pojedinca, koja bi bila prilagođena njegovim genetskim potencijalima, trenutnom načinu života, aktivnosti, finansijskim mogućnostima i prisutnim oboljenjima.
Preventivni rad u oblasti dijetetike jedan od najisplatljivijih u finansijskom smislu, pošto značajno redukuje zdravstvene troškove (u smislu medikamentoznog, operativnog i fizikalnog lečenja, kako u bolničkim, tako i u vanbolničkim uslovima), kao i finansijske gubitke vezane za nesposobnost za rad. Zdravstveno - vaspitni rad ovde igra glavnu ulogu.
"Neka tvoja hrana bude tvoj lek, a tvoj lek neka bude tvoja hrana" (Hipokrat, oko 400 p.n.e)