- Vi ste ovde:
- Arhiva
- Aktuelnosti
- Aktuelnosti
- Održan sastanak sekcije medicine rada SLD u Nišu
U prelepom ambijentu Niške Banje 30. 10. 2009. godine u kongresnoj Sali hotela "Radon" sa početkom u 11 sati održan je sastanak sekcije medicine rada srpskog lekarskog društva. Domaćin sekcije po tradiciji za oktobar mesec bio je Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Niš. Sastanku je prisustvovalo 150 učesnika iz cele Srbije. Skup je otvorio i pozdravio direktor Zavoda, Mr. sci. dr Ljubodrag Radević. Pozdravnu reč prisutnima uputio je i dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Tema skupa Bila je "Novi pravci istraživanja u medicini rada i moguće interverncije" sa saopštenjima po sledećem redu:
U vreme intenzivnih negativnih događanja, tranzicije i privatizacije privrede, nedovoljno razvijene svesti da su sigurna radna mesta prošlost i da obrazovanje ne garantuje obavezno i zaposlenje u struci što nameće neophodnost doživotnog učenja, kod ljudi izaziva strah od gubitka posla i zabrinutost. Često se govori o malo slobodnog vremena jer se najveći deo "budnog" vremena provodi na poslu. Učestali su navodi radnika kod javljanja lekaru da mnogo rade, da sve manje imaju vremena za sebe i porodicu, da su hronično umorni da imaju strah od poslodavca te se stiče utisak da mnogi od njih izgaraju na svojim radnim mestima. Dugotrajna izloženost kontinuiranom stresu na radnom mestu prouzrokuje sindrom izgaranja (burnout). Znaci su slični kao kod običnog stresa, ali se sindrom izgaranja manifestuje i emocionalnom iscrpljenošću, negativnim stavom prema radu, pa čak i prema životu. Glavni razlog stresa je strah čoveka da će izgubiti posao ili da mu je ugrožena egzistencija. U razvijenim zemljama sveta sa visoko razvijenom kulturom rada ovo je problem koji se izučava dugi broj godina unazad sa ciljem ranog prepoznavanja ove pojave radi primene odgovarajućih mera i procedura u delu promocije zdravlja na radnom mestu zarad kvalitetnijeg života radnika i sprečavanja pojave bolesti u vezi sa radom, profesionalnih oboljenja i povreda na radu. Čini se da promene koje nameće drugačija organizacija rada, ali i razvoj i primena savremene tehnologije u našoj zemlji donose i obavezu drugačijeg pristupa u sagledavanju zdravstvenog stanja radno aktivnog stanovništva posebno kada je prevencija razboljevanja u pitanju. A ovim se, smatramo, brzo treba baviti jer su posledice svih događanja već vidljive i čini se da zdravstveno stanje radnika nikada nije bilo tako ugroženo kao danas. Izgaranje na radnom mestu može ozbiljno da ugrozi kvalitet života i zdravlje radnika svih zanimanja te ga treba na vreme prepoznati i pravovremeno reagovati.